Svijet mora izbjegavati fragmentaciju
Sada je posebno izazovno vrijeme za globalnu ekonomiju s izgledima za koje se očekuje da će potamniti 2023. godine.
Tri moćne sile koče globalnu ekonomiju: sukob između Rusije i Ukrajine, potreba za pooštravanjem monetarne politike usred krize troškova života i stalnih i sve širih inflatornih pritisaka, te usporavanje kineske ekonomije.
Tokom godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda u oktobru, projektirali smo da će globalni rast usporiti sa 6,0 posto prošle godine na 3,2 posto ove godine.A za 2023. snizili smo našu prognozu na 2,7 posto – 0,2 procentna poena niže nego što je bilo predviđeno nekoliko mjeseci ranije u julu.
Očekujemo da će globalno usporavanje biti široko zasnovano, sa zemljama na koje otpada jedna trećina globalne ekonomije ove ili sljedeće godine.Tri najveće ekonomije: Sjedinjene Države, Kina i eurozona, nastaviće da zastoje.
Postoji jedna od četiri šanse da bi globalni rast iduće godine mogao pasti ispod 2 posto - što je istorijski najniži nivo.Ukratko, najgore tek dolazi i očekuje se da će neke velike ekonomije, poput Njemačke, ući u recesiju sljedeće godine.
Pogledajmo najveće svjetske ekonomije:
U Sjedinjenim Državama, pooštravanje monetarnih i finansijskih uslova znači da bi rast mogao biti oko 1 posto u 2023.
U Kini smo snizili prognozu rasta za narednu godinu na 4,4 posto zbog slabljenja sektora nekretnina i slabije globalne potražnje.
U eurozoni, energetska kriza izazvana sukobom Rusije i Ukrajine uzima veliki danak, smanjujući našu projekciju rasta za 2023. na 0,5 posto.
Skoro svuda, rapidno rastuće cijene, posebno hrane i energije, uzrokuju ozbiljne poteškoće za ugrožena domaćinstva.
Uprkos usporavanju, inflatorni pritisci pokazuju se širim i upornijim nego što se očekivalo.Očekuje se da će globalna inflacija dostići vrhunac od 9,5 posto 2022. prije nego što se uspori na 4,1 posto do 2024. Inflacija se također širi izvan hrane i energije.
Izgledi bi se mogli dodatno pogoršati, a kompromisi u politici postali su akutan izazov.Evo četiri ključna rizika:
Rizik od pogrešne kalibracije monetarne, fiskalne ili finansijske politike naglo je porastao u vrijeme velike neizvjesnosti.
Previranja na finansijskim tržištima mogla bi uzrokovati pogoršanje globalnih finansijskih uslova i dalje jačanje američkog dolara.
Inflacija bi se opet mogla pokazati upornijom, posebno ako tržišta rada ostanu izuzetno zategnuta.
Konačno, neprijateljstva u Ukrajini i dalje besne.Dalja eskalacija bi pogoršala energetsku i prehrambenu krizu.
Sve veći pritisci na cijene ostaju najneposrednija prijetnja sadašnjem i budućem prosperitetu smanjenjem realnih prihoda i podrivanje makroekonomske stabilnosti.Centralne banke su sada fokusirane na vraćanje stabilnosti cijena, a tempo zaoštravanja naglo je ubrzan.
Tamo gdje je potrebno, finansijska politika treba osigurati da tržišta ostanu stabilna.Međutim, centralne banke širom svijeta moraju držati mirnu ruku, s monetarnom politikom čvrsto usmjerenom na ukroćenje inflacije.
Snaga američkog dolara je također veliki izazov.Dolar je sada najjači od ranih 2000-ih.Do sada se čini da je ovaj porast uglavnom vođen fundamentalnim silama kao što su pooštravanje monetarne politike u SAD-u i energetska kriza.
Odgovarajući odgovor je da se kalibrira monetarna politika kako bi se održala stabilnost cijena, uz puštanje deviznih kurseva da se prilagode, očuvajući vrijedne devizne rezerve za slučajeve kada se finansijski uslovi zaista pogoršaju.
Kako je globalna ekonomija krenula ka olujnim vodama, sada je vrijeme da kreatori politike tržišta u nastajanju zatrpavaju otvore.
Energija koja će dominirati izgledom Evrope
Izgledi za narednu godinu izgledaju prilično sumorno.Vidimo da se BDP eurozone smanjuje za 0,1 posto u 2023., što je nešto ispod konsenzusa.
Međutim, uspješan pad potražnje za energijom — potpomognut sezonski toplim vremenom — i nivoi skladištenja plina na skoro 100 posto kapaciteta umanjuju rizik od strogog racionalizacije energije tokom ove zime.
Do sredine godine situacija bi se trebala poboljšati jer pad inflacije omogućava povećanje realnih prihoda i oporavak industrijskog sektora.Ali s obzirom da sljedeće godine gotovo da nema ruskog plinovoda koji će teći u Evropu, kontinent će morati zamijeniti sve izgubljene zalihe energije.
Dakle, makro priča za 2023. će u velikoj mjeri biti diktirana energijom.Poboljšani izgledi za proizvodnju nuklearne i hidroelektrične energije u kombinaciji sa trajnim stepenom uštede energije i zamjenom goriva od plina znači da bi Evropa mogla preći s ruskog plina bez da pretrpi duboku ekonomsku krizu.
Očekujemo da će inflacija biti niža u 2023. godini, iako produženi period visokih cijena ove godine predstavlja veći rizik od veće inflacije.
A sa bliskim potpunim prestankom uvoza ruskog gasa, napori Evrope da popuni zalihe mogli bi povisiti cijene gasa 2023.
Slika za baznu inflaciju izgleda manje benigna nego za naslovnu cifru, a očekujemo da će ona ponovo biti visoka 2023. godine, u prosjeku 3,7 posto.Snažan dezinflatorni trend koji dolazi od robe i mnogo ljepljivija dinamika cijena usluga će oblikovati ponašanje bazne inflacije.
Inflacija neenergetskih dobara je sada visoka, zbog promjene potražnje, stalnih problema sa snabdijevanjem i prenosa troškova energije.
Ali pad globalnih cijena roba, ublažavanje tenzija u lancu snabdijevanja i visoki nivoi omjera zaliha prema narudžbama sugeriraju da je preokret neminovan.
Sa uslugama koje predstavljaju dvije trećine jezgre i preko 40 posto ukupne inflacije, tu će biti pravo bojno polje za inflaciju 2023. godine.
Vrijeme objave: 16.12.2022